"Nestanu li pčele sa planeta Zemlje,
čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4
godine života."... Albert Einstein

Novosti

Uloga i cilj pčelarenja

Pčelarstvo, kao privredna grana, daje dvije koristi: direktne - preko pčelinjih proizvoda meda, peludi, propolisa, matične mliječi, voska i pčelinjeg otrova i indirektne - oprašivanjem biljaka. Indirektne koristi od pčela čak dvadeset puta su veće od direktnih, što je potvrđeno mnogim istraživanjima. Prije svega zato što su pčele, jedna od najrasprostranjenijih životinjskih vrsta na zemlji. Nalazimo ih na svim kontinentima i na svim geografskim širinama. Medonosna pčela ima izuzetno značajno i kompleksno mjesto u prirodi, naročito kod pojedinih poljoprivrednih kultura. Pčela utiče na proizvodnju ljudske i stočne hrane, raznih industrijskih sirovina poljoprivrednog porijekla, kao i na čovjekovo zdravlje i estetske aspekte [Više...]

Neke zanimljivosti o pčelama radilicama

Pčele radilice su najbrojniji članovi pčelinje zajednice i obavljaju sve poslove u košnici i van nje: hrane i njeguju leglo i maticu, čiste ćelije, grade saće, održavaju potrebnu temperaturu i vlažnost legla, štite košnicu od neprijatelja, skupljaju nektar, pelud i propolis, donose vodu. Zbog svih tih poslova se i nazivaju radilicama. Evo i nekih njihovih karakteristika: - Jedna pčela je teška oko 100 miligrama, što znači da ih u kilogramu ima oko 10 tisuća. Ako u jakom društvu ima oko 60 tisuća pčela, nije teško izračunati koliko je teška košnica. Pčela radilica je dugačka od 12 do 14 milimetra, a jezik [Više...]

Bez pčela, nema oprašivanja, nema ploda, nema hrane, nema ni ljudi

Veliki znanstvenik Albert Einstein svojedobno je izjavio: „ Nestanu li pčele sa planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života.“… Pčele u ekosustavu imaju vjerojatno jednu od najvažnijih uloga. Osim što proizvode med, također doprinose našem ekosustavu na način da oprašuju biljke. Svi dobro znamo da bez oprašivanja biljaka ne bi bilo ni njenog ploda, pa tako ni hrane za nas i životinjski svijet. Na Zemlji se samo oko 10% biljaka cvijetnica oprašuje vjetrom, dok 90% oprašuju insekti. Glavninu tih insekata čine upravo pčele. Drevni narodi su duboko shvaćali ulogu pčele u prirodi. Spominjanje pčela seže još u davna [Više...]

Savršeno funkcioniranje košnice

Osim što igra ulogu glavnog oprašivača, pčelu možemo nazvati i čudom prirode, a njenom načinu života i inteligenciji se možemo samo diviti. Dobitnik Nobelove nagrade Karl Von Frisch otkrio je da pčele posjeduju memoriju za vrijeme i prostor, te da tu sposobnost koriste prilikom izgradnje nove košnice. Pri tome je bitno naglasiti da kod građenja košnice, proizvodnje meda ili bilo koje druge aktivnosti, pčelinja zajednica savršeno funkcionira kao jedna cjelina. Nema nesuglasica ili svađa. Primjer savršene obitelji. Ugledni znanstvenik ih je također uspio izdresirati da odlaze na hranjenje u određeno doba dana, te da nauče brojati do pet. Kada lete u [Više...]

O pčelarstvu Ogulin

Pčelarenje u Ogulinskom kraju zabilježeno je daleke 1897. godine kada u tadašnjim novinama „Rodoljub“ br. 22 od 03. srpnja izlazi članak o pčelaru koji sjedeći ispred svojeg pčelinjaka očekuje rojenje.

Pčelarstvo se i dalje spominje usmenom predajom i pokojim manjim člankom u novinama. Po sjećanju našeg pčelara gosp. Branka Bašteka i njegov djed se počeo baviti pčelarstvom krajem 19. stoljeća – tisućuosamstodevedesetih godina, prije više od 110 godina kada iz Vrbovca donosi pčele u „Trnkama“ – pletarama i drvenim košnicama, „Badanj“ na čemu se zasnivalo tadašnje pčelarenje.

Takvo pčelarenje ogulinski pčelari koriste sve do četrdesetih godina dvadesetog stoljeća kada nastaje „Podrožnica“, tadašnja poljoprivredna zadruga u kojoj su se mogle nabaviti i pčelarske potrepštine. „Podrožnica“ se je nalazila u zgradi preko puta današnjeg učeničkog doma u Ogulinu do kanjona „Đule“. „Podružnici“ je radila sve do početka drugog svjetskog rata gdje se mogla posuditi i preša za izradu saća.

Naši Članovi

Copyright C 2014. Sva prava pridržana

Napravio MakeIt